Projekti

Program „Ostavi ljutnju iza rešetaka – računalni  kognitivno-bihevioralni tretman za kontrolu ljutnje sa zatvorenicima“

Hrvatsko udruženje za bihevioralno-kognitivne terapije uz financijsku potporu Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske aktualno provodi program pod nazivom „Ostavi ljutnju iza rešetaka – računalni  kognitivno-bihevioralni tretman za kontrolu ljutnje sa zatvorenicima“. Program se provodi u Zatvoru u Gospiću, Zatvoru u Zagrebu,  Kaznionici u Glini i Kaznionici u Lepoglavi, u razdoblju od 12.1.2017. do 11.1.2020. godine.

U okviru programa razvit će se računalna aplikacija za kontrolu ljutnje utemeljena na principima bihevioralno-kognitivne terapije te će biti primijenjena na punoljetnim zatvorenicima muškog spola. Cilj kompjuteriziranog tretmana je bolja regulacija ljutnje kod zatvorenika kroz identifikaciju i praćenje okidača ljutnje i neprimjerenih reakcija te usvajanje adaptivnijih odgovora na provokacije kroz primjenu i uvježbavanje različitih suvremenih kognitivnih i bihevioralnih tehnika. Učenje vještina ovladavanja ljutnjom zatvorenicima može pomoći u očuvanju bračnih i obiteljskih veza, u pripremi za život po izlasku iz zatvorskog sustava te smanjenju recidiva. Stručnjaci zatvorskog sustava koji provode posebne programe tretmana u okviru programa će biti educirani o osnovnim bihevioralno-kognitivnim principima za kontrolu ljutnje te za primjenu aplikacije s ciljem pružanja podrške zatvorenicima tijekom primjene aplikacije.

Očekuje se da će ova računalna aplikacija biti izvrsna podrška i nadopuna posebnim programima tretmana koji se aktualno provode u hrvatskom zatvorskom sustavu, a koji su također utemeljeni uglavnom na principima bihevioralno-kognitivnih terapija. Program će omogućiti unaprjeđenje i pružanje potpore provođenju pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora kroz modernizaciju tretmanskog rada sa zatvorenicima.

Kompjuterizirane inačice bihevioralno-kognitivne terapije za tretman različitih smetnji sve se više koriste u zemljama zapadnog svijeta, no u Republici Hrvatskoj, prema našim saznanjima, dosad nije razvijen niti jedan takav program. Inozemna istraživanja pokazuju da su tretmani provedeni putem modernih tehnologija podjednako učinkoviti kao i klasični bihevioralno-kognitivni tretman, no imaju nekoliko velikih prednosti kao što su široka dostupnost, niža cijena, mogućnost upotrebe audiovizualnih sadržaja u učenju itd. Ovaj program mogao bi biti temelj budućim kompjuteriziranim tretmanima u zemlji za različite vrste psihičkih smetnji i u različitim okruženjima.

Program je dosad predstavljen javnosti kroz pripremu članka “Internet terapija – novi oblik psihoterapije”  objavljenog u časopisu “Doktor u kući” (listopad, 2017.) te kroz redovitu objavu novosti na Facebook stranicama HUBIKOT-a.

Zaposlenici na programu  u suradnji s volonterima Hrvatskog udruženja za bihevioralno-kognitivne terapije završili su pripremu psihoterapijskog sadržaja računalne aplikacije za kontrolu ljutnje kod zatvorenika. Aktulano se radi na programiranju i grafičkom dizajnu aplikacije.

U izradi aplikacije aktualno sudjeluje troje psihologa, zaposlenika HUBIKOT-a: dr. sc. Dragana Markanović (voditeljica projekta), Branka Bagarić i Joško Jurman, devet volonterki, psihologinja i članica HUBIKOT-a: Tanja Babić, Gorana Birovljević,  Dunja Božić,  Ines Jakovčić,  Eva Jurković,  Petra Kremenjaš,  Ana Kordić i Lejla Talić te ilustratorica, Ana Zrinka Stipić, zadužena za grafički dizajn aplikacije.

Program se provodi pod kontinuiranom stručnom supervizijom u koju su se do sada uključile prof. dr. sc. Ivanka Živčić-Bećirević (predsjednica Udruženja), prof. dr. sc.  Nataša Jokić-Begić i  prof. dr. sc. Alessandra Pokrajac Bulian, članice HUBIKOT-a i sveučilišne profesorice iz područja kliničke i savjetodavne psihologije.

Superviziju programiranja i grafičkog dizajna provodi Sonja Grđan, prof.psih./dipl. psih., mag. ing. računalstva.

Za potrebe rada na programu zaposlen je na puno radno vrijeme Denis Susmel kao administrativni referent programa.

 

Projekt „Mindfulness program suočavanja sa stresom za zaposlenike zatvorskog sustava“

Hrvatsko udruženje za bihevioralno-kognitivne terapije uz financijsku potporu Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske aktualno provodi projekt pod nazivom „Mindfulness program suočavanja sa stresom za zaposlenike zatvorskog sustava“. Program se provodi u Zatvoru u Gospiću, Zatvoru u Zagrebu, Kaznionici u Glini i Kaznionici u Lepoglavi, u razdoblju od 12.1.2017. do 11.1.2018. godine.

Cilj projekta je prevencija i smanjenje razina stresa i sagorijevanja na poslu kod zaposlenika zatvorskog sustava kroz primjenu tehnika kognitivne terapije usredotočene svjesnosti (eng. Mindfulness-Based Cognitive Therapy – MCBT) te poduka o mogućnostima primjene ovog pristupa u radu sa zatvorenicima. U projekt je uključeno ukupno 55 zaposlenika iz navedenih kaznenih tijela, uglavnom stručnjaka koji provode posebne programe tretmana te drugih zaposlenika koji rade neposredno sa zatvorenicima.

U prvoj fazi projekta bazični Tečaj mindfulnessa prilagođen je kako bi se usmjerio upravo na problematiku stresa i na specifičnosti rada u zatvorskom sustavu. Nakon što je provedena procjena razine stresa i s njime povezanih stanja, sa zaposlenicima je proveden Tečaj mindfulnessa koji se sastojao od 8 dvosatnih grupnih radionica. Tečaj se održavao paralelno u sva četiri kaznena tijela. U nastavku projekta planira se održati još jedna, 9. radionica tečaja koja ima za cilj praćenje i jačanje nastalih promjena. Na kraju tečaja, održat će se radionica namijenjena isključivo zaposlenicima koji provode posebne programe tretamana kako bi ih se upoznalo s mogućnostima prilagodbe i primjene ovih tehnika u radu sa zatvorenicima. U posljednjoj fazi projekta planira se provesti evaluacija učinaka tečaja.

Brojna istraživanja pokazuju da je rad sa zatvorenicima izuzetno stresan, pri čemu su prijetnje nasiljem, ponižavanje i napadanje od strane zatvorenika glavni izvori stresa. Mindfulness tehnike nalaze se među najsuvremenijim, tzv. trećim valom tehnika unutar bihevioralno-kognitivnih terapija te su dokazano učinkovite u tretmanu povratne depresije, anksioznosti i stresa, pomažući u prihvaćanju neugodnih emocija i postizanju odmaka od preplavljujućih situacija. Prakticiranje mindfulnessa može biti posebno korisno za stručnjake pomagačkih zanimanja koji trebaju regulirati vlastita neugodna emocionalna stanja dok rade sa zahtjevnim klijentima. Suvremena istraživanja govore o izvrsnim rezultatima u primjeni ovog pristupa i sa zatvorenicima.

Prema našim saznanjima, ovo je prvi projekt Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa koji se usmjerava i na dobrobit zaposlenika te može postati primjer dobre prakse – poslodavca koji brine o dobrobiti zaposlenika. Također, podaci koji će se prikupiti tijekom evaluacije projekta mogli bi biti temelj za primjenu sličnih programa u drugim državnim ustanovama u kojima su zaposlenici zbog naravi posla pod visokim razinama stresa.

U provedbi projekta aktualno sudjeluje troje psihologa, zaposlenika HUBIKOT-a: dr. sc. Dragana Markanović (voditeljica projekta), Branka Bagarić i Joško Jurman te tri volonterke, psihologinje i članice HUBIKOT-a: Tanja Babić, Dunja Božić i  Eva Jurković.

Program se provodi pod kontinuiranom stručnom supervizijom Dragice Barbarić, psihologinje i članice HUBIKOT-a s višegodišnjim iskustvom u podučavanju i praktičnoj primjeni MBCT-a.

Za potrebe rada na programu zaposlena je na pola radnog vremena Belma Čolić kao administrativna referentica projekta.

Službena stranica Zatvorskog sustava Ministarstva pravosuđa

 

Tijekom 2006., 2007., 2009. i 2010. godine HUBIKOT je dobio financijsku potporu od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti za provedbu projekata u okviru kojih su velikom broju djece i mladih pruženi bihevioralno-kognitivni tretmani za poteškoće u čitanju, učenju, prilagodbi na studij te za smanjenje rizika za razvoj ovisnosti o psihoaktivnim supstancama. Projekti su provedeni u suradnji sa Sveučilišnim savjetovališnim centrom Sveučilišta u Rijeci. Rezultati provedenih projekata bili su vrlo pozitivni, a takvima su ocijenjeni i od strane vanjskih evaluatora.