Edukacija

HomeEdukacijaEdukacija

Psihoterapijska edukacija

Hrvatsko udruženje za bihevioralno-kognitivne terapije provodi psihoterapijsku edukaciju u skladu s minimalnim standardima Europskog udruženja za bihevioralno-kognitivne terapije, kao njezin aktivni član od 1997. godine. Od 2010. godine program edukacije ima akreditaciju Europskog udruženja za bihevioralno-kognitivne terapije.

 

Tijekom dosadašnjeg razdoblja u edukaciju su se, pored naših edukatora, uključivali brojni svjetski eksperti iz ovog područja. Edukacija je namijenjena diplomiranim psiholozima, kao i liječnicima, te se provodi kroz tri stupnja.

Prema odluci komisije za trajno usavršavanje liječnika (od 10.2.1997.) liječnicima se dodjeljuju bodovi prema pravilima Hrvatske liječničke komore. Prema odluci Hrvatske psihološke komore psiholozima se također dodjeljuju bodovi.


  • Prvi stupanj

    Tijekom prvog stupnja (Praktikum I), u trajanju od 80 sati (8 jednodnevnih radionica, obično organiziranih kroz 4 vikenda), sudionici se upoznaju s osnovnim teorijskim postavkama, područjima primjene i praktičnim smjernicama za tretman. Svaka dnevna radionica sadrži teorijska predavanja, prikaze slučajeva pacijenata, te radionice u kojima se demonstriraju i uvježbavaju specifične terapijske tehnike.

  • Drugi stupanj

    Drugi stupanj edukacije (Praktikum II) organiziran je kroz 12 jednodnevnih tematskih radionica (u ukupnom trajanju od 120 sati) koje obuhvaćaju najčešća područja primjene bihevioralno-kognitivne terapije te osnovne terapijske tehnike. Tijekom drugog stupnja očekuje se aktivnije učešće sudionika kroz pripremu predavanja, prikaze slučajeva iz osobne prakse te izradu domaćih zadataka između pojedinih susreta.

    Pojedine radionice drugog stupnja otvorene su i za druge psihologe i liječnike koji nisu u kontinuiranoj edukaciji.

    Teme u drugom stupnju edukacije:

    1. Unutarnje kondicioniranje; Kognitivna konceptualizacija

    2. Uvod u BKT anksioznih poremećaja; Struktura prve terapijske seanse

    3. BKT fobija; Tretman socijalne fobije; Struktura druge i ostalih seansi; Problemi u strukturiranju seanse

    4. BKT paničnog poremećaja; Identifikacija automatskih misli

    5. BKT depresije; Identificiranje emocija

    6. BKT dječje i adolescentne depresije; Evaluacija automatskih misli; Reagiranje na automatske misli

    7. Partnerski odnosi; Posredujuća vjerovanja

    8. Nisko samopoštovanje; Bazična vjerovanja

    9. Kontrola ljutnje; Agresivnost kod djece; Ostale kognitivne i bihevioralne tehnike

    10. Savjetovanje u BKT; Imaginacija

    11. Hiperaktivnost; Uloga domaće zadaće u BKT

    12. Problem-solving tehnike; Završavanje terapije i prevencija povrata simptoma

    Drugi stupanj završava ispitom koji se sastoji od pismene provjere teoretskog znanja te evaluacije praktičnog rada s klijentom preko snimljenog intervjua.

    Ispitni prikaz rada s klijentom treba:

    • trajati najmanje 20, a najviše 45 minuta (odabrati relevantni dio intervjua);
    • uključivati kratki pismeni prikaz klijenta (osnovne demografske karakteristike, kratka konceptualizacija – procjena problema i ciljevi, podatak o tome koja seansa je snimljena);
    • uključivati i transkript u slučaju lošije kvalitete snimke odnosno teže razumljivosti klijenta (npr. govori tiho ili u dijalektu).
  • Treći stupanj

    Treći stupanj edukacije uključuje:

    • 200 sati supervizije u grupi i individualno
    • 200 sati kliničke prakse, u trajanju od dvije do tri godine.

     

    Grupni supervizijski rad uključuje superviziju primjera rada s pacijentima (procjena problema, procjena indikacija, postavljanje ciljeva, izvođenje tretmana), kao i obradu specifičnih dodatnih područja primjene. Supervizijskim radom obuhvaćeni su i elementi rada na sebi, odnosno prepoznavanje potrebe i rad na vlastitim kognicijama.

    Od polaznika se očekuje da na superviziju dolaze s pripremljenim prikazima slučajeva. Svi primjeri predstavljeni na superviziji moraju biti predani i u pismenom obliku koji treba sadržavati: konceptualizaciju primjera, pitanje za superviziju te daljnje smjernice i preporuke (dodaju se na superviziji). Jedan od prikaza treba uključivati rad s “teškim” klijentom u bilo kojoj fazi tretmana (npr. nesuradljiv klijent, višestruki komorbiditet, ozbiljnija psihopatologija, specifičnosti klijenta i sl.).

    Od polaznika se tijekom ovoga stupnja edukacije zahtijeva prezentiranje najmanje 10 završenih prikaza slučaja:

    • prikazi trebaju biti s raznolikom problematikom (najmanje tri vrste problema);
    • od 10 klijenata vođenih od početka do zaključivanja tretmana najmanje 5 mora biti supervizirano na grupi, na način da se za svakoga pred grupom prezentiraju 3 snimljena intervjua (na grupi se prezentiraju odabrani relevantni dijelovi intervjua);
    • završeni primjeri moraju biti cjelovito pismeno prikazani po sljedećoj shemi: konceptualizacija, ciljevi i plan tretmana, primijenjene tehnike, teškoće i zapreke tijekom tretmana te kako su prevladane, trajanje (broj i dinamika seansi), evaluacija postignutih rezultata.

     

    Preporučuje se da je 10 sati supervizije posvećeno neposrednoj superviziji (tzv. “close supervision”) koja podrazumijeva rad uživo sa supervizorom ili pregledavanje i slušanje audio i video snimki pojedinih seansi.

    Od polaznika se također očekuje:

    • objavljivanje jednog članka u stručnoj literaturi;
    • aktivno sudjelovanje na stručnom skupu (kongres, konferencija, seminar);
    • predavanje na nižem stupnju edukacije iz BKT.

     

    Završetkom trećeg stupnja edukacije polaznici dobivaju potvrdu HUBIKOT-a, kao i akreditaciju Europskog udruženja za bihevioralno-kognitivne terapije za samostalno provođenje bihevioralno-kognitivnih tretmana.