Tečaj mindfulnessa

NAPOMENA: Zbog epidemiološke situacije tečaj se trenutno odvija online putem ZOOM-a. Tečaj se ne snima jer nije riječ o predavanju, već o učenju na osobnom iskustvu o kojem se razgovara na grupi, a čiji sudionici nisu pristali da se takav sadržaj učini javnim. Drugi razlog je da je tečaj interaktivan te da promatranje snimke ne donosi ista učenja kao sudjelovanje u radu grupe.

 

Što je mindfulness?

Mindfulness (ili u našem prijevodu „puna svjesnost“) je svjesnost koja nastaje kroz obraćanje pozornosti na poseban način: namjerno, svjesno, u sadašnjem trenutku, otvorenog uma, bez prosuđivanja. Kultiviranjem usredotočene svjesnosti otkrivamo kako živjeti u sadašnjem trenutku umjesto uobičajenog ruminiranja o prošlosti i brinjenja o budućnosti.

Puna svjesnost se može razviti kroz trening koji omogućuje ljudima da promijene način na koji se osjećaju i misle o svojim iskustvima, posebno onim stresnim. Vježbanjem se razvija unutarnja svjesnost koja nam omogućuje da prema sebi i drugima razvijemo otvoren, suosjećajan i prihvaćajući stav. Takav stav nam posebno pomaže da se odmaknemo od prosuđivanja i kritiziranja sebe i drugih, ruminiranja o prošlosti, brinjenja o budućnosti, automatskog štetnog reagiranja i izbjegavanja života.

O programu tečaja mindfulnessa

Ovaj se tečaj zasniva na 8-tjednom programu tzv. kognitivne terapije pune svjesnosti (eng. Mindfulness-Based Cognitive Therapy – MBCT) koju su razvili Zindel Segal, Mark Williams i John Teasdale. Program je proizašao iz mindfulness programa za ublažavanje stresa (Mindfulness-Based Stress Reduction Programme – MBSR) koji je razvio Jon Kabat-Zinn kako bi smanjio patnju ljudi koji pate od kroničnih tjelesnih bolesti. U njegovu kliniku za stres stizali su ljudi koje su liječnici upućivali zbog različitih medicinskih problema, od glavobolje, nesanice, visokog krvnog tlaka, bolova u leđima, želučanih i probavnih smetnji, pa do srčanih bolesti, raka i AIDS-a.

MBCT ili kognitivna terapija pune svjesnosti originalno je smišljena da pomogne ljudima koji pate od ponavljajućih epizoda depresije, no vremenom se taj program pokazao učinkovitim i u tretmanu generalizirane anksioznosti, paničnih napada, opsesivno-kompulzivnog poremećaja, prekomjerne zabrinutosti za zdravlje, poremećaja osjeta boli, te općenito u boljem nošenju s preplavljujućim emocijama straha, ljutnje, tuge, krivnje i srama. Tečaj može biti vrlo koristan i osobama koje nemaju psihičkih smetnji, jer poboljšava koncentraciju i učenje te pomaže u  suočavanju s rastućim zahtjevima našeg vremena (npr. stres koji se javlja na poslu, u odnosima s drugim ljudima te življenje pod stalnim vremenskim pritiskom).

Na tečaju se usvajaju vještine koje se temelje na zanimljivoj kombinaciji stare tradicije meditativne prakse Dalekog istoka sa zapadnjačkom psihološkom epistemologijom i praksom, u ovom slučaju kognitivno-bihevioralnim tehnikama čija je efikasnost znanstveno potvrđena. Premda prakse meditacije vuku korijen iz budističke tradicije, ovaj program ne uključuje apsolutno nikakvo duhovno niti religijsko poučavanje. Ako ste pripadnik neke druge vjerske tradicije (npr. katoličke) ili ste ateist/agnostik, ovaj trening nije u sukobu s Vašim uvjerenjima.

Povremeno se u tečaj uključuju i elementi tzv. terapije prihvaćanjem i predanošću (Acceptance and Commitment Therapy – ACT) koja uz MBCT čini još jednu terapiju najnovijeg, trećeg vala kognitivno-bihevioralnih terapija. ACT se također zasniva na mindfulnessu (usredotočenoj svjesnosti). Srž ovog terapijskog pristupa je da, suprotno od pretpostavke o „zdravoj normalnosti“ tipičnoj za zapadnjačku psihologiju, polazi od pretpostavke kako su psihološki procesi normalnog ljudskog uma često destruktivni i stvaraju psihološku patnju. Smanjenje simptoma nije cilj ACT-a, što proizlazi iz brojnih istraživanja koja potvrđuju kako ponavljani pokušaji da se riješimo „simptoma“ sami po sebi mogu stvoriti kliničke poremećaje. Cilj ACT-a je stvoriti smislen i bogat život zasnovan na našim vrijednostima, dok pri tome prihvaćamo patnju koja s time neizbježno dolazi.

Na svakoj radionici razgovara se o iskustvima samostalnog vježbanja kod kuće, poteškoćama i preprekama koje će se neizostavno pojavljivati te načinima njihovog vještog prevladavanja. Radionice su vrlo iskustvene i na njima se puno vježba i razgovara o proživljenom iskustvu, te ima malo teorijskog poučavanja.

Nema smisla uključivati se u tečaj ukoliko niste spremni svaki dan odvojiti 45-60 minuta za vježbanje i rad na sebi. Ako Vam je teško naći vremena za vježbanje, možete dogovoriti individualni susret u savjetovalištu HUBIKOT-a gdje Vam naši stručnjaci mogu pomoći organizirati dan i naći najpogodnije vrijeme za rad na sebi.

Predlažemo da prije uključenja u tečaj pročitate tekst: Što će se od mene tražiti?

Zašto se tečaj mindfulnessa preporučuje stručnjacima za mentalno zdravlje?

Williams (2008) je provela niz istraživanja o utjecaju mindfulness treninga na rad psihoterapeuta. Osvještenost pozitivnih ili negativnih misli kod terapeuta tijekom terapijskog susreta utječe na njegov doživljaj vlastite učinkovitosti u svakom pojedinom dijelu terapijskog susreta. Utvrdila je da što je terapeut svjesniji svojih, bilo pozitivnih, bilo negativnih unutarnjih stanja tijekom terapijskog susreta, i terapeut i klijent procjenjuju da susret više pomaže.

Osim benefita koje terapeut može imati od mindfulness meditacije, postoji sve veći broj istraživanja (npr. Grepmair i sur., 2007) koja potvrđuju da prakticiranje mindfulnessa od strane terapeuta može imati pozitivan učinak na ishod tretmana za klijenta.

Razne studije pokazuju korist prakticiranja mindfulnessa za liječnike i druge stručnjake za mentalno zdravlje i u smislu smanjenja interpersonalnog stresa, smanjenja nezadovoljstva poslom, emocionalne neugode, tjeskobe i depresije, te povećanja suosjećanja za pacijente, što sve značajno smanjuje rizik za pojavu sindroma sagorijevanja na poslu inače čestog među liječnicima i ostalim stručnjacima za mentalno zdravlje.

Hoću li na tečaju naučiti primjenjivati mindfulness s klijentima?

U inozemnim smjernicama za stručnjake koji žele primjenjivati mindfulness s klijentima, kao jedan od prvih uvjeta navodi se prolazak temeljnog tečaja mindfulnessa i to radeći na vlastitom iskustvu i poteškoćama, odnosno iz pozicije klijenta, a ne iz uloge stručnjaka (primjerice, planirajući rad s klijentima). Druga je preporuka da prije primjene ovih tehnika u radu s klijentima stručnjaci imaju barem godinu dana iskustva u samostalnom vježbanju mindfulnessa. Aktualno se u svijetu razvijaju i različite dodatne edukacije za stručnjake koji žele voditi svoje grupe tečaja mindfulnessa ili koristiti mindfulness u individualnom psihoterapijskom radu, no ova dva preduvjeta sastavni su dio svake od njih i smatraju se neophodnima za dobru praksu.

No, zašto je to tako? Je li opravdano tražiti od stručnjaka tako veliko ulaganje i rad na sebi prije primjene takvog alata u radu s klijentima? Razlog za to je činjenica da se mindfulness temelji na iskustvenom učenju – polaznici na tečaju uče na temelju vlastitih doživljaja i razgovora o tim doživljajima, a ne putem predavanja. Na isti način, učitelji i treneri mindfulness podučavaju na temelju vlastitog iskustva vježbanja (pa ga stoga moraju imati kako bi mogli raspravljati s učenicima o njihovom iskustvu i teškoćama). Dobar učitelj mindfulnessa razumije mindfulness jer ga redovito prakticira, a ne zato jer zna svu teoriju. Ako mindfulness primjenjujete teorijski, on se neće osobito razlikovati od relaksacije, a i bit će teško pomoći klijentima u proradi njihovih iskustava i odgovoriti na njihova pitanja u vezi vježbi.
Tečaj je svakako prvi korak za stručnjake koji žele primjenjivati mindfulness u svojoj praksi. No, da biste dobili najviše za sebe, i osobno, i profesionalno, pozivamo Vas da zaboravite da ste stručnjaci i posvetite se sebi.
Što se tiče nastavka usavršavanja za učitelja mindfulnessa, Dragana Markanović i Branka Bagarić, razvile su 4-godišnju edukaciju iz MBCT-a za stručnjake u okviru projekata Ministarstva pravosuđa koje provodi HUBIKOT. Prvi stupanj te edukacije uključuje između ostalog temeljni 8-tjedni tečaj mindfulnessa. Prva generacija polaznika završila je sve 4 godine edukacije. Edukacija za sada još nije ponuđena izvan projekta.

Organizacija tečaja

Tečaj mindfulnessa uključuje 8 dvosatnih radionica (120 minuta) koje se održavaju jednom tjedno kroz osam uzastopnih tjedana. Sudionici dobivaju pisane ili digitalne radne materijale te audio snimke vježbi. Materijali pomažu sudionicima u svakodnevnom vježbanju kod kuće tijekom cijelog trajanja tečaja.

Tečaj mindfulnessa periodično se organizira u Zagrebu, a povremeno i u drugim gradovima. Pored toga, odnedavno nudimo i online tečaj mindfulnessa. Svi polaznici tečaja po njegovu završetku stječu potvrdu o završenom tečaju. Psiholozima i liječnicima dodjeljuju se bodovi za stručno usavršavanje u skladu sa pravilnicima Hrvatske psihološke komore i Hrvatske liječničke komore.

Cijena tečaja iznosi 1.883,62 kn / 250,00 €, a cijena za polaznike edukacije iz BKT-a iznosi 1.732,93 kn / 230,00 € (fiksni tečaj konverzije: 1 € = 7,53450 kn). Iznos se može uplatiti u tri rate.

Polaznicima tečaja, kao i svima onima koji su tečaj završili ranije, preporučuje se sudjelovanje u “Danu povlačenja u tišinu” (eng. retreat day), tj. radionici tijekom koje se cijeli dan vježba u uvjetima tišine i jednostavnosti. Riječ je o dodatnoj radionici koja nije obvezni dio tečaja, ali je iznimno korisna radi produbljivanja mindfulness prakse i održavanja psihičke i fizičke dobrobiti. Informacije o takvim radionicama bit će dostupne na našoj internetskoj stranici.

Ako želite saznati više o našem tečaju i mindfulnessu predlažemo da pročitate dojmove polaznika te dodatne materijale.

Prijava interesa

Ako ste zainteresirani za pohađanje tečaja mindfulnessa za stručnjake u jednom od budućih ciklusa, ovdje možete prijaviti svoj interes za sudjelovanje. Kliknite na gumb i ispunite kratki obrazac. Kontaktirat ćemo Vas kada počnu prijave za tečaj.

Prijava interesa – tečaj za stručnjake

O voditeljicama

Dragica Barbarić, prof., psihologinja i kognitivno-bihevioralna terapeutkinja s akreditacijom Europskog udruženja za bihevioralno-kognitivne terapije (EABCT).  Završila je i brojne druge stručne edukacije uključujući i edukaciju iz Mindfulness-Based Cognitive Therapy u organizaciji Sveučilišta Oxford i Oxford Mindfulness Centra. Ima dugogodišnje iskustvo psihoterapijskog i savjetodavanog rada s klijentima s emocionalnim poteškoćama, osobito depresivne i anksiozne prirode. Autorica je knjige „Pobijedite depresiju kognitivno-bihevioralnim tehnikama“, prve knjige samopomoći takve vrste na našem jeziku koja je dobila i preporuku Hrvatskog psihološkog društva. Također je i suautorica knjige „Životolovka – od depresije do punine života.“ U svom radu primjenjuje i terapije iz najnovijeg, tzv. trećeg vala kognitivno-bihevioralnih terapija: Kognitivnu terapiju pune svjesnosti (Mindfulness-Based Cognitive Therapy – MBCT) i Terapiju prihvaćanjem i posvećenošću (Acceptance and Commitment Therapy – ACT). Mindfulness redovito prakticira u svom vlastitom životu od 2009. godine.

 

Dr. sc. Dragana Markanović, psihologinja je i bihevioralno-kognitivna psihoterapeutkinja s akreditacijom European Association for Behavioural and Cognitive Therapies (EABCT). Završila je više stručnih edukacija u zemlji i inozemstvu, među kojima i trening za učitelje kognitivne terapije pune svjesnosti (Mindfulness-Based Cognitive Therapy – MBCT) u organizaciji Sveučilišta Oxford i Oxford Mindfulness Centra. Edukatorica je iz bihevioralno-kognitivnih terapija, a kao vanjska suradnica uključena je u dodiplomsku i poslijediplomsku izobrazbu studenata nekoliko fakulteta. Aktivno sudjeluje na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima, objavljuje radove u stručnim časopisima te promovira bihevioralno-kognitivni pristup kroz predavanja, radionice i popularnopsihologijske tekstove. Voditeljica je savjetovališta HUBIKOT-a u kojemu provodi inidividualne i grupne tretmane s osobama koje pate od različitih psihičkih poteškoća. Vodila je nekoliko projekata, među kojima i one usmjerene na primjenu mindfulness programa u zatvorskom sustavu. Edukatorica je budućih učitelja mindfulnessa u okviru projekta Ministarstva pravosuđa (4-godišnji program za stručnjake koji žele samostalno provoditi MBCT). Provela je i nekoliko istraživanja iz područja mindfulnessa. Zainteresirana je za moderne bihevioralno-kognitivne pristupe, posebice za tehnike utemeljene na punoj svjesnosti koje primjenjuje i u osobnom životu.

 

Branka Bagarić, psihologinja je, doktorandica psihologije i bihevioralno-kognitivna psihoterapeutkinja s akreditacijom European Association for Behavioural and Cognitive Therapies (EABCT). Završila je edukaciju iz kognitivne terapije pune svjesnosti (Mindfulness-Based Cognitive Therapy – MBCT),  trening o intergaciji mindfulness pristupa u BKT u organizaciji Beck instituta te više drugih usavršavanja iz područja BKT-a. Viša je stručna suradnica u savjetovalištu HUBIKOT-a te hrvatska predstavnica u EABCT-u. Ima višegodišnje iskustvo u primjeni BKT-a, individualno i grupno, s osobama koje pate od različitih psihičkih smetnji, Do sada je vodila preko 20 grupa MBCT tečaja s različitim populacijama korisnika; klijentima, stručnjacima za mentalno zdravlje i zaposlenicima različitih organizacija; u živo i online. Edukatorica je budućih učitelja mindfulnessa u okviru projekta Ministarstva pravosuđa (4-godišnji program za stručnjake). Održala je više kongresnih radionica iz područja mindfulnessa za stručnjake, provela je više istraživanja te objavila znanstveni rad o efikasnosti i prihvatljivosti MBCT-a, te je ko-autorica poglavlja o primjeni MBCT-a u tretmanu PTSP-a u stručnoj knjizi. Prakticira mindfulness u svakodnevnom životu.

Prijedlozi za čitanje

Grepmair, L., Mitterlehner, F., Loew, T., Bachler, E., Rother, W., & Nickel, M. (2007). Promoting mindfulness in psychotherapists in training influences the treatment results of their patients: a randomized double-blind, controlled study.  Psychotherapy and  Psychosomatics, 76, 332—338.

Williams, E. N. (2008). A psychotherapy researcher’s perspective on therapist self-awareness and self-focused attention after a decade of research.  Psychotherapy Research, 18, 139—146.