Poštovani članovi HUBIKOT-a,
obavještavamo vas da je Hrvatski Sabor na sjednici 6. lipnja 2018. donio odluku o proglašenju Zakona o djelatnosti psihoterapije. Zakon možete pročitati na sljedećoj poveznici:
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_07_64_1307.html
Molimo vas da posebnu pažnju obratite na čl. 4. koji kaže:
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. psihoterapija je tretman problema emocionalne prirode psihološkim putem u kojem educirana osoba namjerno uspostavlja profesionalan terapijski odnos i koristi stručne postupke u svrhu uklanjanja, modificiranja ili ublažavanja intenziteta postojećih psihičkih simptoma/poteškoća, u svrhu promjene poremećenih shema ponašanja i poticanje pozitivnog razvoja ličnosti djeteta, adolescenta i odrasle osobe te obuhvaća:
– psihoterapiju koja podrazumijeva uspostavljanje terapijskog odnosa radi postizanja pozitivnih promjena u smislu mijenjanja obrasca ponašanja i reagiranja uspostavljajući vezu s nesvjesnim motivima, mislima i osjećajima
– savjetovanje koje podrazumijeva uspostavljanje terapijskog odnosa kojemu je cilj prorada aktualnih poteškoća radi pronalaženja najboljeg rješenja u skladu s potrebama osobe u savjetovanju, a pri tome se ne radi na proradi nesvjesnih motivacija aktualnih emocionalnih poteškoća
2. djelatnost psihoterapije je sustav pojedinačno ili skupno usmjerenih stručnih postupaka, mjera i sredstava utemeljen na načelima i spoznajama psihoterapeutske znanosti i prakse. Djelatnost psihoterapije može obavljati psihoterapeut i savjetodavni terapeut
3. psihoterapeut je stručnjak koji provodi psihoterapiju i udovoljava uvjetima propisanim člankom 5. stavkom 2. ovoga Zakona
4. savjetodavni terapeut je stručnjak koji provodi savjetovanje, suportivnu terapiju te savjetodavni individualni ili grupni rad po principima psihoterapije i udovoljava uvjetima propisanim člankom 5. stavkom 3. ovoga Zakona
5. psihoterapijski vježbenik je osoba koja se osposobljava za psihoterapeuta ili savjetodavnog terapeuta i udovoljava uvjetima propisanim člankom 5. stavkom 4. ovoga Zakona.
Članak 4. nije u skladu s principima bihevioralno-kognitivnih terapija u kojima se do terapijske promjene ne dolazi “uspostavljajući vezu s nesvjesnim motivima, mislima i osjećajima”.
Htjeli bismo naglasiti par činjenica:
1. Svi bihevioralno-kognitivni terapeuti moraju biti članovi svoje temeljne komore (HPK ili HLK) bez čijih dopusnica ne mogu obavljati svoju temeljnu djelatnost
2. Prema čl. 20. Zakona o djelatnosti psihoterapije, članstvo u Hrvatskoj komori psihoterapeuta (HKP) je dobrovoljno
Za one koji budu željeli postati članovi HKP moći će to učiniti na svoju inicijativu. Oni koji se ne budu htjeli učlaniti u HKP moći će i dalje nesmetano provoditi psihološke tretmane prema bihevioralno-kognitivnim principima bez ikakvih zakonskih posljedica za svoj rad. Obje struke koje pohađaju našu edukaciju (psiholozi i liječnici) zaštićeni su Zakonom o psihološkoj djelatnosti, odnosno Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Prema tome, pratimo svjetske i europske trendove što znači da provodimo evidence based tretmane koji su i najčešće preporučeni tretmani prema National Institute for health and Care Excellence (NICE) i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), što možete vidjeti na sljedećim poveznicama:
http://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/85119/9789241505406_eng.pdf?sequence=1
http://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/204132/9789241549417_eng.pdf?sequence=1
http://www.who.int/mental_health/mhgap/evidence/resource/child_q14.pdf?ua=1
STU.